Česta pitanja

Svaki lijek ima neke nuspojave no puno je štetnija bolest koju tim lijekom liječimo. U slučaju lokalnih kortikosteroida najvažnije se držati liječničkih preporuka o načinu i duljini primjene lijeka. Dermatolog će prema vrsti bolesti kože i lokalizaciji promjena preporučiti odgovarajuću kortikosteroidnu kremu. Najvažnije je držati se uputa o duljini primjene. Naime ako se lijek primjeni prekratko bolest će se brzo vratiti, a ako se primjeni predugo mogu nastati nuspojave. Nuspojave dugotrajne primjene kortikosteroida su stanjenje kože (atrofija) te pojava kapilara i strija. Neka područja posebno su sklona pojavi navedenog kao što su koža pazuha, prepona i lica. Stoga kod tih područja treba biti posebno oprezan. Kortikosteroidne kreme se na kožu lica apliciraju u vrlo malo slučajeva tj. u rijetkim bolestima kože.

Laserska epilacija je u ovom trenutku najdugotrajnija metoda epilacije, no ne pruža potpuni gubitak svih dlaka doživotno. Laserom se djeluje na dlačne folikule i većina njih biva uništena, što znači da na tim mjestima dlaka više neće rasti. Ostali folikuli postaju “neaktivni” kroz dulje vrijeme (puno dulje nego što se postiže epilacijom voskom). Kada dlake i počnu ponovno rasti, one budu svijetlije i tanje (manje vidljive) te rastu sporije i u puno manjem broju nego ranije. Laserska epilacija najbolje djeluje kod ljudi svijetlije puti s tamnijim dlakama. Nemoguće je uništiti sve dlačne folikule i tijekom vremena doći će do ponovnog porasta dlaka na tretiranom području. U tom slučaju mogu se ponoviti tretmani laserske epilacije. Učinak same epilacije ovisi i o drugim čimbenicima: osobnim (npr. hormonski status klijenta, genetska predispozicija i sl.) i tehničkim (vrsta i jačina laserskog uređaja).

U našoj poliklinici laserska epilacija je minimalno bolna ili gotovo bezbolna. Postupak epilacije radi se uz kontinuirano hlađenje što uvelike smanjuje bolnost. Nešto bolnija područja za epilaciju su pazušne i preponske regije (“bikini” područje). Bolnost ovisi i o toleranciji na bol koja se razlikuje od osobe do osobe. U slučaju pretjerane osjetljivosti na bol prije samog zahvata može se uzeti neki od analgetika (npr. ibuprofen, diklofenak, paracetamol i sl.).

Ne. Laser djeluje na dlačni folikul (najbolje u određenoj fazi rasta dlake) tako da se kratkim pulsevima postiže ionizacija. To konačno dovodi do uništenja folikula no učinak nije trenutan. Stoga će dlake početi ispadati nakon 2-4 tjedna. Važno je samo naglasiti da se za to vrijeme dlake trebaju depilirati (brijati), a ne smiju se epilirati “čupati” (jer bi to smanjilo učinak laserskih tretmana).

Najčešće je potrebno 4-6 tretmana. Koliko će u konačnici tretmana laserske epilacije biti potrebno ovisi od klijenta do klijenta (ovisi o boji dlaka, broju dlaka, utjecaju hormona i sl.). Netko će biti zadovoljan i s manjim brojem tretmana ako je ostao samo manji broj dlačica koje sporije rastu i mogu se rješiti kasnije i depilacijom (brijanjem dlačica). Ponovno se tretiraju samo ona područja na kojima ima još prisutnih dlaka (tj. dlačnih folikula).

Nakon svih laserskih tretmana nije preporučljivo izlaganje umjetnim i prirodnim izvorima UV zračenja. Izlaganje UV zračenju nakon laserskih tretmana uvelike povećava mogućnost pojave hiperpigmentacija, posebno kod ljudi tamnije puti i ljudi koji su skloni nastanku istih. Potrebno se pridržavati uputa i nakon svih laserskih tretmana provoditi strogu fotozaštitu tijekom 4-6 tjedana. Upravo iz tog razloga idealno razdoblje za laserske tretmane je od listopada do travnja.

Prije laserskog tretmana vrlo je važno navesti sve bolesti od kojih klijent boluje ili je bolovao. Postoje neke apsolutne kontraindikacije za laserske tretmane kao što su aktivne maligne bolesti, aktivne sistemske infekcije, limfoproliferativne bolesti i epilepsija. Primjena lasera također je kontraindicirana u trudnoći. Nakon preboljelih karcinoma iz opreza ne preporuča se primjena Nd:YAG lasera. Kod bolesti štitnjače, hipertireoze, ne preporuča se tretirati područje vrata. Ne preporuča se primjena lasera kod bolesti vezivnog tkiva i autoimunih bolesti (npr. sistemski lupus). Treba biti oprezan i kod dijabetičara te nekih neuroloških bolesti.

Obavezno je navesti sve lijekove koji se uzimaju ili su se uzimali unazad 6 mjeseci. Važno je navesti i upotrebu suplemenata/dodataka prehrani (posebno onih koji sadrže vitamin A i karotene). Laserski tretmani ne smiju se raditi u slučaju uzimanja nekih imunosupresivnih lijekova (npr. metotreksat) te nekih lijekova koji potiču fotoosjetljivost (tetraciklini, tiazidski diuretici, sulfonamidi, derivati vitamina A i dr.). Lijekovi koji se često primjenjuju za liječenje akni (Roaccutane, Doksiciklin) ne smiju se uzimati 6 mjeseci prije laserskog tretmana. Na laserski tretman može utjecati i uzimanje antitrombocitnih i antikoagulantnih lijekova (COX inhibitori, inhibitori tromboksana, kumarini i heparini) kao i postojanje poremećaja koagulacije. Kod takvih bolesnika nije preporučljivo raditi ablativne laserske tretmane.

Nedavna pretjerana izloženost UV zračenju (npr. nakon ljetovanja) tj. preplanulost također je relativna kontraindikacija za leserske tretmane. Najbolje ih je raditi 4-6 tjedana nakon pojačanog izlaganja suncu (npr. boravak na moru). Važno je napomenuti i nedavnu aplikaciju dermalnih filera te mjesta postojanja kožnih implantata.

Sigurnom se smatra primjena lasera 4 tjedna nakon aplikacije dermalnog filera. U obrnutom slučaju, nakon laserskog tretmana dovoljno je vrijeme od 14 dana da bi se mogli aplicirati dermalni fileri.

Već 7 dana nakon primjene botoxa može se učiniti laserski tretman. Isto tako 7 dana nakon lasrskog tretmana može se aplicirati botox.

Prije planiranog laserskog tretmana dopuštena je upotreba bilo koje neutralne kreme za njegu kože. Treba biti oprezan s kremama namijenjenim starijoj koži (kreme protiv bora) te s kremama namijenjenim za masniju kožu sklonu aknama. Nije preporučljiva primjena lokalnih retinoida (npr. Sona krema, Tretinoin krema, Cordes VAS krema i dr.) 2 mjeseca prije laserskog tretmana. Kreme s retinolom (većina anti-age krema) ne bi se trebale primjenjivati 14 dana prije laserskog tretmana.

U današnje vrijeme svaki pregled madeža trebao bi uključivati dermatoskopski pregled ručnim dermatoskopom koji omogućava specijalisti dermatologu pregled pod većim povećanjem. Uvijek je važno pogledati sve madeže (pregledati cijelu kožu, nokte i vlasište). Madeži koji su nepravilni, imaju više boja ili bi se iz bilo kojeg drugog razloga trebali pratiti mogu se pod povećanjem poslikati (uz arhiviranje slika) kako bi se kasnije mogli usporediti prilikom kontrolnog pregleda (digitalna dermatoskopija). Osobama koje imaju veliki broj madeža (više od 100-150) također bi radi potrebe praćenja trebala digitalna dermatoskopija (mapiranje madeža na koži).

S obzirom na porast pojavnosti svih tumora kože, pa tako i najzloćudnijeg – melanoma, svakom je preporučljivo doći na pregled madeža. Na pregled madeža obavezno bi trebale doći osobe koje imaju velik broj madeža ili osobe s atipičnim madežima. Atipičnim se smatraju madeži koji su nepravilni, imaju nejasne rubove i više boja. Obavezni su redoviti pregledi madeža za one koji su već ranije uklonili neki tumor kože (npr. bazocelularni ili planocelularni karcinom kože ili melanom) ili imaju bliskog krvnog srodnika koji ima melanom.

Isto tako ako osoba primjeti da se neki “madež” mijenja (raste, mijenja boju, povremeno spontano prokrvari i sl.) preporuča se što prije javiti specijalisti dermatologu. U slučaju novonastalih promjena (“ranica”, “krustica”, “izraslina”) koje povremeno krvare ili ne cijele dulje vrijeme, također se preporuča javiti specijalisti dermatovenerologu.

Manje žile na nogama zovu se venektazije, a nešto veće retikularne vene. One predstavljaju samo estetski problem i iz tog razloga se mogu uklanjati. Nešto su češće kod žena, a radi snažnog utjecaja hormona često se pojave tijekom trudnoće. Ovakve vene mogu se uklanjati na nekoliko načina. Jedan je ubrizgavanje sklerozantnog sredstva u venu nakon čega se vena postepeno zatvori i “uništi”. Ovaj način uključuje ubrizgavanje sklerozantnog sredstva u veći broj vena iglom/špricom te nošenje elastične kompresivne čarape (2. stupnja kompresije) tijekom 3-4 tjedna nakon zahvata. Drugi način je “uništavanje” vene izvana laserskom zrakom. Ako se laserom tretiraju manje vene nije potrebno nošenje kompresivne čarape nakon zahvata.

U oba slučaja potrebno je više tretmana u određenim razmacima. Treba imati na umu da kod ljudi koji su skloni pojavi vena/venektazija s vremenom će sigurno nastati nove. Veće vene koje su izbočene i vijugavog tijeka zovu se varikoziteti. Takve vene ukazuju na bolest vena (vensko “popuštanje” ili insuficijenciju). U slučaju prisutnosti većih vijugavih vena uvijek je poželjno učiniti Color Doppler ultrazvučnu pretragu vena obje noge. Ako se pokaže kako je riječ o venskoj bolesti (insuficijenciji) nužno je liječenje (kompresivna terapija, kirurško liječenje- flebektomija, endovaskularni zahvati i dr.). Navedeno liječenje spada u domenu vaskularnog kirurga.

Virusne bradavice uzrokuju određeni tipovi HPV virusa koji se lako prenose kontaktom. Nema idealne terapije i promjene se često ponovno vrate. Postoji nekoliko vrsta bradavica (ravne, vulgarne, plantarne, genitalne) te više metoda kojima se iste uklanjanju. Najčešće se primjenjuje krioterapija (“zaleđivanje”), posebno kod bradavica na dlanovima i tabanima. Posebna vrsta virusnih bradavica su “ravne” veruke (verrucae planae) koje se mogu tretirati i određenim kremama (lokalnim pripravcima), ali i laserski. One najčešće i spontano prolaze tijekom nekoliko mjeseci.

U slučaju genitalnih bradavica (kondiloma) dolazi u obzir krioterapija, ekskohleacija, aplikacija podofilina i elektrokoagulacija. Može se primjeniti i lokalni pripravak (imiquimod) koji bolesnik primjenjuje kod kuće.

Kod uklanjanja virusnih bradavica većinom od gore navedenih metoda potrebno je više tretmana koji se provode u razmacima od 7-14 dana.