Bolesti kože vrlo su česte i svatko od nas u nekom trenutku života ima problema s kožom, kosom ili noktima. Većina bolesti kože su kratkotrajne i lako izlječive, ali treba ih prepoznati i pravodobno liječiti. Neke bolesti kože su pak kronične (npr. psorijaza) i samo zalječive u fazama pogoršanja. Takvi bolesnici bi trebali biti pod redovitom kontrolom dermatovenerologa. Nadalje, s obzirom na porast pojavnosti zloćudnih tumora kože u današnje vrijeme, svakome je preporučljiv pregled cijele kože (madeža i ostalih promjena) te redoviti kontrolni pregledi. Sumnjive promjene na koži treba kirurški odstraniti, a bezopasne izrasline mogu se ukloniti na različite načine (iz estetskih razloga).
Dermatologija
Dermatološki pregled
Dermatološki pregled uključuje pregled promjena na koži, noktima ili u vlasištu. Nakon cjelovitog pregleda postavlja se dijagnoza te određuje terapija ili daljnje postupanje.
Venerološki pregled
Promjene na koži spolovila mogu predstavljati veliki problem posebno ako su praćene simptomom svrbeža. Neke bolesti kože spolovila (gljivične i virusne infekcije) su prijelazne i ugrožavaju zdravlje spolnih partnera zbog čega ih treba što prije liječiti. Venerološki pregled uključuje pregled promjena na koži spolovila i perigenitalne regije te preporuku za terapiju.
Dermatoskopski pregled madeža/kože
S obzirom na porast incidencije svih tumora kože, kao i najzloćudnijeg – melanoma, uvijek je dobro pregledati cijelu kožu. Osobe koje su već ranije odstranile bilo koji od zloćudnih tumora kože (bazaliom, planocelularni karcinom, melanom i dr.) trebale bi se redovito kontrolirati od strane spec. dermatologa. Dermatoskopski pregled uključuje pregled svih madeža ručnim dermatoskopom, a u slučaju potrebe praćenja nekih od njih može se napraviti i digitalna dermatoskopija (što uključuje slikanje madeža radi potrebe praćenja). Bolesnik će dobiti i preporuke o potrebnoj zaštiti od sunca s obzirom na tip kože i vrste madeža te preporuku za učestalost daljnjeg praćenja.
Digitalna dermatoskopija
Mogućnost praćenja atipičnih madeža kompjutorski. U slučaju postojanja atipičnih madeža (madeži koji su nepravilni, imaju više boja i sl.) te u slučaju postojanja velikog broja madeža kada je otežano praćenje, isti se preporučuju slikati radi potrebe kasnijeg praćenja i usporedbe. Najčešće nije potrebno dermatoskopski slikati sve madeže. Slikaju se samo atipični madeži tj. oni koji bi se trebali kontrolirati/pratiti.
Krioterapija
Krioterapija je tretiranje promjena tekućim dušikom (“zamrzavanje”). Ova terapija se pokazala dosta uspješnom u rješavanju virusnih bradavica i spolnih bradavica (kondiloma). Na ovaj način mogu se tretirati i neke benigne (bezopasne) promjene na koži (npr. seborojičke keratoze), ali i prekanceroze (aktiničke keratoze) kao i neki “površinski” tumori kože (npr. superficijalni bazaliomi). Terapiju je najčešće potrebno provesti više puta (u određenim vremenskim razmacima) do potpunog prolaska tretirane promjene. Sam postupak je manje do umjereno bolan (javlja se osjećaj pečenja koji se može osjetiti i 5-10 minuta nakon same krioterapije). Na tretiranom mjestu (i okolnoj koži) javlja se crvenilo koje prolazi tijekom nekoliko dana, a može nastati i mjehur te kasnije krusta. Potpuno zacijeljenje očekuje se tijekom 10-14 dana.
Elektrokauterizacija
Elektrokauterizacija je neinvazivna metoda koja se bazira na pretvorbi toplinske energije u električnu, a kojom se mogu tretirati manje promjene na koži. Na ovaj način najčešće se tretiraju meki fibromi (pogrešno shvaćani kao “virusne bradavice” na vratu). Meki fibromi su sitne izrasline, najčešće na koži vrata i pazuha, koje s vremenom nastanu kod svih ljudi. Smetaju, zapinju i njihov broj se postupno povećava. Mogu se jednostavno ukloniti metodom elektrokauterizacije. Na ovaj način mogu se vrlo učinkovito ukloniti i genitalne (virusne) bradavice, kondilomi.
Ranije se ova metoda dosta koristila za uklanjanje kapilara (sitne žilice na licu, najčešče oko nosa i na obrazima), no danas imamo suvremenije metode dostupne i u našoj poliklinici (lasersko uklanjanje). Sam postupak je minimalno bolan, no osjećaj boli naravno ovisi o toleranciji na bol svake pojedine osobe. Moguće je prethodno aplicirati lokalni anestetik (krema koja se nanosi 30 minuta prije samog zahvata) što svakako umanjuje osjećaj bolnosti. U slučaju tretiranja genitalnih (spolnih) bradavica svakako se prethodno aplicira lokalni anestetik.
Sklerozacija vena/venektazija
Manje vene na nogama i one nešto veće (1-2 cm) mogu se ukloniti metodom sklerozacije koja uključuje ubrizgavanje sklerozantnog sredstva u venu. Za optimalan učinak potrebno je više tretmana u razmacima od 2-3 tjedna te nošenje kompresivnih čarapa 2. stupnja kompresije (svakodnevno cijelo vrijeme između tretmana i još 4-5 tjedana nakon zadnjeg tretmana). Postupak je manje bolan, no valja imati na umu kako je potreban veliki broj uboda u kožu tj. u vene zbog čega postupak nije pogodan za ljude koji se boje “igala” i “bockanja”.
Mali kirurški zahvati
Biopsija kože
Ukoliko radi potvrde ili razjašnjavanja dijagnoze bude potrebno, može se učiniti biopsija promijenjenje kože. Postupak se izvodi u lokalnoj anesteziji. Skalpelom se uzima komadić kože (nekoliko milimetara) koji se šalje na patohistološku analizu.
Uklanjanje tumora/madeža
Sumnjive tvorbe na koži ili atipični madeži mogu se odstraniti kirurški. Postupak je bezbolan (radi se u lokalnoj anesteziji). Rana se zatvori šavima koji se uklanjanju nakon 7-14 dana (ovisno o mjestu na tijelu/lokalizaciji). Nakon skidanja šavova preporuča se primjena krema za ožiljke, pogotovo u slučaju da je osoba sklona nastanku uzdignutih (hipertrofičnih) ožiljaka.
